| Привреда || Комуналне делатности || Урбанизам || Пољопривреда || Заштита животне средине || Туризам || Образовање || Култура || Социјална заштита || Здравство || Спорт || Омладина || Информисање || Ванредне ситуације || Верске заједнице || Цивилне организације || Заједница || Месне заједнице |

   2024.03.28.
Црквени дом у Кањижи се проширује новим објектом

Други објекат Црквеног дома за смештај старих лица „Баћанеум” (Batthyaneum) у Кањижи биће завршен и отворен до краја године. У новом крилу ће дом моћи да прими 30 нових станара. 
У другом објекту дома за смештај старих лица одвијају се завршни радови. Помоћ од 5 милиона ...

   2024.03.28.
Дрва украшена јајима улепшавају Хоргош

Малишани из вртића „Сунцокрет” у Хоргошу украсили су дрва која се налазе испред Дома културе шареним јајима. Иначе, украшавање дрвећа јајима је у том месту већ традиција. 
Фарбана, осликана или урађена техником фицовања, али и модерна пластична јаја улепшавају ...

   2024.03.25.
Први овогодишњи вашар у Кањижи

Организатор, Месна заједница Кањижа, је припремила бројне програме за све генерације. 
Временске прилике су се заиста поиграле са организаторима, посетиоцима и продавцима. Током преподневних часова је било прилично прохладно, а кишовито време је дочекало оне који су ...

   2024.03.25.
Наша природа - наша будућност

Форум младих Савеза војвођанских Мађара је под овим слоганом покренуо горанску акцију садње дрвећа. У наредних месец дана биће посађено 1.200 садница у 9 војвођанских општина. Горанска акција је почела у општини Кањижа. 
У суботу ујутро је организована горанска акција ...

   2024.03.25.
Давид Хубаи нови координатор на челу Канцеларије за младе

Нови координарое на челу Канцеалрије за младе општине Кањижа је Давид Хубаи који је недавно постављен на ову функцију. 
У слопу свог представљања у петак, 22.  марта у Дому омладине  Давид Хубаи је рекао-Улога коју сам имао у Омладинској заједници (ОЗ) почела је пре ...

 
Претрага
 

   2014.02.26.
Мартонош

Martonoš u pisanim dokumentima se prvi put spominje 1237. godine, u vezi sa jednim manastirom po imenu Mortinus koji je nakon tatarske6_tn.jpg (18900 bytes) najezde obnovljen. Prilikom obilaska jednog vlastelinskog poseda 1335. godine se spominju plemići iz Martonoša, na primer Bekuš, sin Lerinca od Martonoša i Pesćenji Ištvan de Martonoš.

Po ovim izvorima posad Martonoša se graničio sa selima Ludašeđhaz, Đekenjto, Pustaeđhaz (Današnja Stara Torina).
Dolaskom Turaka naziv sela se opet spominje, na primer u junačkim pesmama poznatog mađarskog pesnika-kroničara Tinodi Lantoš Šebešćena. Martonoš se u ovo vreme više puta stradao, ali je uvek obnovljeno. Mađarska vojska je pobedila Turake 1552. godine, već 1554. godine međutim bilo je pod turskom vlašću sa tri poreskog obveznika do godine 1569. je broj stanovnika naglo povećao. Poznati turski putopisac Evlija Čelebi ovako piše o mestu: „Tvrđava Martonoša, nazvana po nekadašnjem graditelju je drevno mesto, naši su ga zauzeli 1554. godine. Ima jednog zapovednika i 15 vojnika. Tvrđava je mala i nalazi se pored Tise. Naselje ima 150 mađarskih kuća i jednu crkvu”.

Oktobra 1686. godine Martonoš je oslobođen od turske vlasti, i utvrđenje je ulazilo u sastav Potiske vojne granice i dao je 50 pešaka i 25 konjanika a imao je oko 300 oporezovanih pojedinaca. Za vreme Rakocijeve bune je bilo više puta spaljeno. Oko 1750. godine je počelo doseljavanje mađarskog stanovništva koje je naredbom Marije Terezije od 1774. godine izjednačeno sa satarosedelačkim srpskom stanovništvom. Starešine šanca su dobili od carice plemstvo (Egrešići, Đurišići i Eremići) i 60 jutara zemlje.

Godine 1771. Martonoš je imao 206 kuća, a po popisu iz 1784. godine naselju pripadaju sledeće pustare: Gornji i Donji Puč, Gorni Oštorak, a veličina hatara je 17.848 kat. jutara.
Na kraju 1870. godine se Martonoš potpuno oslobodio otkupom od svih urbanijalnih obaveza zajedno sa krunskom okrugom što je omogućilo intenzivnije naseljavanje, povećanje broja salaša.

Martonoš je nekada imao veoma povoljan položaj jer se nalazio pored Tise, ali usled promene rečnog korita je ovaj položaj izgubio. Ima železničku stanicu, autobusku vezu, na Tisi je nekada saobraćala i skela prema Krsturu, ali je posle izgradnje kanjiškog mosta izgubila značaj.

Martonoš je danas seosko naselje. Većina stanovnika se bavi zemljoradnjom, povrtarstvom, gajenjem paprike, luka, krompira. I stočarstvo je dobro razvijeno. Zanatstvo ima dugu tradiciju, cehovi su osnovani već 1826. godine. Čuvene su martonoške korparske radionice, sušionice paprike. Selo ima osnovnu školu, zdravstvenu stanicu i kulturno društvo. Mesnu upravu čini mesna kancelarija i mesna zajednica.
O poreklu naziva Martonoš nema pouzdanih podataka. Po mišljenju nekadašnjeg beležnika sela Kovač Ištvana, izloženom 1864. godine na ovom mestu je živeo jedan ribar po imenu Márton (Martin) na „zlatnom bregu” to jest na onom usvišenju, bregu na kojem se nalazi i današnje selo. Verovatnije je da je ime u vezi sa manastirom Svetog Martina (Szent Márton), ili strmom obalom Tise kod sela koja se na mađarskom jeziku zove „mart”.