| Привреда || Комуналне делатности || Урбанизам || Пољопривреда || Заштита животне средине || Туризам || Образовање || Култура || Социјална заштита || Здравство || Спорт || Омладина || Информисање || Ванредне ситуације || Верске заједнице || Цивилне организације || Заједница || Месне заједнице |

   2025.06.30.
ПОРОДИЦА С ТРОЈЕ ДЕЦЕ ПРОНАШЛА ДОМ У МАРТОНОШУ

Додела бесповратних средстава за куповину сеоских кућа из програма Министарства за бригу о селу Владе Републике Србије, од самог старта наишао је на велику заинтересованост у кањишкој општини, па је пропорционално броју становника по броју купљених и усељених кућа међу ...

   2025.06.27.
Дворци Војводине добијају филмске записе

Дворци Војводине у наредних неколико месеци добиће филмске записе који ће служити, како у сврху њихове обнове, тако и туристичке промоције. Ови записи настају у оквиру прекограничног пројекта Castle", где је један од партнера Удружење грађана "Cinema" из Кањиже. Управо у ...

   2025.06.25.
Завршен је још један Камп мултикултурализма у Кањижи

У два термина кампа учествовало је укупно 144 ученика из 16 војвођанских школа, који су се кроз игру, тимски рад и заједничке активности међусобно упознавали и стицали нова пријатељства. 
Потпредседик Покрајинске владе, покрајински секретар Роберт Отот присуствовао је ...

   2025.06.24.
Једино се у Кањижи спроводи подводна екстензија кичменог стуба

У Специјалној болници за рехабилитацију Бања Кањижа попуњеност капацитета у прошлој години била је преко 85 посто, што је за 15 посто више него 2023. године. 
Сезона овде траје преко целе године, па се и ове сезоне стално тражи место више.  
Због добрих услова и квалитетних ...

   2025.06.24.
Скрајнутост као рецепт за дужи живот

Ако се од Новог Сада запутите ка Новом Селу и потражите помоћ од Гугл навигације, притом одбијете опцију да идете ауто-путем до Бикова па до одабране дестинације, онда будите спремни на труцкање атаром добрих седам километара од Бачког Душанова до Орома. 
Срећом, пред ...

 
Претрага
 

   2014.02.26.
Мартонош

Martonoš u pisanim dokumentima se prvi put spominje 1237. godine, u vezi sa jednim manastirom po imenu Mortinus koji je nakon tatarske6_tn.jpg (18900 bytes) najezde obnovljen. Prilikom obilaska jednog vlastelinskog poseda 1335. godine se spominju plemići iz Martonoša, na primer Bekuš, sin Lerinca od Martonoša i Pesćenji Ištvan de Martonoš.

Po ovim izvorima posad Martonoša se graničio sa selima Ludašeđhaz, Đekenjto, Pustaeđhaz (Današnja Stara Torina).
Dolaskom Turaka naziv sela se opet spominje, na primer u junačkim pesmama poznatog mađarskog pesnika-kroničara Tinodi Lantoš Šebešćena. Martonoš se u ovo vreme više puta stradao, ali je uvek obnovljeno. Mađarska vojska je pobedila Turake 1552. godine, već 1554. godine međutim bilo je pod turskom vlašću sa tri poreskog obveznika do godine 1569. je broj stanovnika naglo povećao. Poznati turski putopisac Evlija Čelebi ovako piše o mestu: „Tvrđava Martonoša, nazvana po nekadašnjem graditelju je drevno mesto, naši su ga zauzeli 1554. godine. Ima jednog zapovednika i 15 vojnika. Tvrđava je mala i nalazi se pored Tise. Naselje ima 150 mađarskih kuća i jednu crkvu”.

Oktobra 1686. godine Martonoš je oslobođen od turske vlasti, i utvrđenje je ulazilo u sastav Potiske vojne granice i dao je 50 pešaka i 25 konjanika a imao je oko 300 oporezovanih pojedinaca. Za vreme Rakocijeve bune je bilo više puta spaljeno. Oko 1750. godine je počelo doseljavanje mađarskog stanovništva koje je naredbom Marije Terezije od 1774. godine izjednačeno sa satarosedelačkim srpskom stanovništvom. Starešine šanca su dobili od carice plemstvo (Egrešići, Đurišići i Eremići) i 60 jutara zemlje.

Godine 1771. Martonoš je imao 206 kuća, a po popisu iz 1784. godine naselju pripadaju sledeće pustare: Gornji i Donji Puč, Gorni Oštorak, a veličina hatara je 17.848 kat. jutara.
Na kraju 1870. godine se Martonoš potpuno oslobodio otkupom od svih urbanijalnih obaveza zajedno sa krunskom okrugom što je omogućilo intenzivnije naseljavanje, povećanje broja salaša.

Martonoš je nekada imao veoma povoljan položaj jer se nalazio pored Tise, ali usled promene rečnog korita je ovaj položaj izgubio. Ima železničku stanicu, autobusku vezu, na Tisi je nekada saobraćala i skela prema Krsturu, ali je posle izgradnje kanjiškog mosta izgubila značaj.

Martonoš je danas seosko naselje. Većina stanovnika se bavi zemljoradnjom, povrtarstvom, gajenjem paprike, luka, krompira. I stočarstvo je dobro razvijeno. Zanatstvo ima dugu tradiciju, cehovi su osnovani već 1826. godine. Čuvene su martonoške korparske radionice, sušionice paprike. Selo ima osnovnu školu, zdravstvenu stanicu i kulturno društvo. Mesnu upravu čini mesna kancelarija i mesna zajednica.
O poreklu naziva Martonoš nema pouzdanih podataka. Po mišljenju nekadašnjeg beležnika sela Kovač Ištvana, izloženom 1864. godine na ovom mestu je živeo jedan ribar po imenu Márton (Martin) na „zlatnom bregu” to jest na onom usvišenju, bregu na kojem se nalazi i današnje selo. Verovatnije je da je ime u vezi sa manastirom Svetog Martina (Szent Márton), ili strmom obalom Tise kod sela koja se na mađarskom jeziku zove „mart”.