| Привреда || Комуналне делатности || Урбанизам || Пољопривреда || Заштита животне средине || Туризам || Образовање || Култура || Социјална заштита || Здравство || Спорт || Омладина || Информисање || Ванредне ситуације || Верске заједнице || Цивилне организације || Заједница || Месне заједнице |

   2025.06.19.
У току је жетва усева

У општини Кањижа највећи део јечма је већ пожњевен, има парцела на којима је почела и жетва уљане репице, а за неколико дана ће сазрети и пшеница. Већина произвођача је задовољна приносима, али су и ове године разочарани откупним ценама. 
У атару Орома највећи део јечма ...

   2025.06.16.
Сезона Фк. Потисје

У петак 13. Јуна смо имали прилику да се осврнемо на прошлосезонске успехе фудбалског клуба Потисје из Кањиже, тим поводом наш саговорник је био председник ФК. Потисје Далибор Црквењаков.   
Црквењаков је изјавио да је клуб постигао један од својих најважнијих циљева ...

   2025.06.16.
Уз нешто оклевања, Тиски цвет започео свој плес

Спорије него што је очекивано, постепено, али започео је плес инсеката на војвођанском делу Тисе, код Кањиже. 
Из године у годину огромно интересовање прати ову природну појаву, цветање Тисе и ројење инсеката. Многи су већ у петак изашли на обалу реке како би пратили ову ...

   2025.06.10.
„ОТВОРЕНИ ПОДРУМИ ХОРГОША“ ОКУПИЛИ ЉУБИТЕЉЕ ДОБРЕ КАПЉИЦЕ

Своје подруме отворили су за љубитеље вина хоргошки винари и виноградари манифестацијом „Отворени подруми Хоргоша“, у коју се први пут укључило пет винара. 
Они су се удружили и организовали, како би се нашли на винској мапи и на што репрезентативнији начин вина ...

   2025.06.10.
Воће има папрену цену

На домаћем тржишту воћа ове године очекује се значајан пад приноса услед оштећења од мраза. Тако је и у околини Кањиже, где су кајсије, трешње и неке ране сорте вишања измрзле. Код тих воћних култура произвођачи ће моћи да уберу само минималне количине плодова. 
Произвођачи ...

 
Претрага
 

   2014.02.26.
Мартонош

Martonoš u pisanim dokumentima se prvi put spominje 1237. godine, u vezi sa jednim manastirom po imenu Mortinus koji je nakon tatarske6_tn.jpg (18900 bytes) najezde obnovljen. Prilikom obilaska jednog vlastelinskog poseda 1335. godine se spominju plemići iz Martonoša, na primer Bekuš, sin Lerinca od Martonoša i Pesćenji Ištvan de Martonoš.

Po ovim izvorima posad Martonoša se graničio sa selima Ludašeđhaz, Đekenjto, Pustaeđhaz (Današnja Stara Torina).
Dolaskom Turaka naziv sela se opet spominje, na primer u junačkim pesmama poznatog mađarskog pesnika-kroničara Tinodi Lantoš Šebešćena. Martonoš se u ovo vreme više puta stradao, ali je uvek obnovljeno. Mađarska vojska je pobedila Turake 1552. godine, već 1554. godine međutim bilo je pod turskom vlašću sa tri poreskog obveznika do godine 1569. je broj stanovnika naglo povećao. Poznati turski putopisac Evlija Čelebi ovako piše o mestu: „Tvrđava Martonoša, nazvana po nekadašnjem graditelju je drevno mesto, naši su ga zauzeli 1554. godine. Ima jednog zapovednika i 15 vojnika. Tvrđava je mala i nalazi se pored Tise. Naselje ima 150 mađarskih kuća i jednu crkvu”.

Oktobra 1686. godine Martonoš je oslobođen od turske vlasti, i utvrđenje je ulazilo u sastav Potiske vojne granice i dao je 50 pešaka i 25 konjanika a imao je oko 300 oporezovanih pojedinaca. Za vreme Rakocijeve bune je bilo više puta spaljeno. Oko 1750. godine je počelo doseljavanje mađarskog stanovništva koje je naredbom Marije Terezije od 1774. godine izjednačeno sa satarosedelačkim srpskom stanovništvom. Starešine šanca su dobili od carice plemstvo (Egrešići, Đurišići i Eremići) i 60 jutara zemlje.

Godine 1771. Martonoš je imao 206 kuća, a po popisu iz 1784. godine naselju pripadaju sledeće pustare: Gornji i Donji Puč, Gorni Oštorak, a veličina hatara je 17.848 kat. jutara.
Na kraju 1870. godine se Martonoš potpuno oslobodio otkupom od svih urbanijalnih obaveza zajedno sa krunskom okrugom što je omogućilo intenzivnije naseljavanje, povećanje broja salaša.

Martonoš je nekada imao veoma povoljan položaj jer se nalazio pored Tise, ali usled promene rečnog korita je ovaj položaj izgubio. Ima železničku stanicu, autobusku vezu, na Tisi je nekada saobraćala i skela prema Krsturu, ali je posle izgradnje kanjiškog mosta izgubila značaj.

Martonoš je danas seosko naselje. Većina stanovnika se bavi zemljoradnjom, povrtarstvom, gajenjem paprike, luka, krompira. I stočarstvo je dobro razvijeno. Zanatstvo ima dugu tradiciju, cehovi su osnovani već 1826. godine. Čuvene su martonoške korparske radionice, sušionice paprike. Selo ima osnovnu školu, zdravstvenu stanicu i kulturno društvo. Mesnu upravu čini mesna kancelarija i mesna zajednica.
O poreklu naziva Martonoš nema pouzdanih podataka. Po mišljenju nekadašnjeg beležnika sela Kovač Ištvana, izloženom 1864. godine na ovom mestu je živeo jedan ribar po imenu Márton (Martin) na „zlatnom bregu” to jest na onom usvišenju, bregu na kojem se nalazi i današnje selo. Verovatnije je da je ime u vezi sa manastirom Svetog Martina (Szent Márton), ili strmom obalom Tise kod sela koja se na mađarskom jeziku zove „mart”.